Pozdravljeni,
Včeraj zvečer sem jadral iz Pirana proti Ankaranu, ko me je proti večeru ujela manjša nevihtica. Medtem ko me je zalival dež sem malo ramišljal o krajšavi jader. Predvsem o vprašanju KDAJ je potrebno krajšati jadra oz. pri kako močnem vetru. Sam se držim načela, da ko začnem razmišljati o tem, da bi bilo morda dobro skrajšati jadra takrat jih običajno skrajšam. Kakšne so pa kaj vaše izkušnje. Ali obstaja kakšna "uradna" formula za izračun, kdaj uporabiti prvo krajšavo, drugo,...??
Morda se najdejo kje kakšne formule, na podlagi katerih lahko iz površine jadra izračunaš koliko vozlov vetra prenesejo.
Mogoče mal kompliciram ampak vseeno....
Predvsem me zanima kakšne so kaj vaše izkušnje.
Mirno morje pa veliko vetra,
Andrej
Krajšava jader
Moderatorji: moderator2, Marchi, moderator
Krajšava jader
Veter v laseh, travarca v zobeh 
Evo formulo in glej sliko -> http://en.wikipedia.org/wiki/File:Rigging-sailsides.png
0.175 x P (mainsail luff) x E (mainsail foot)
P = na sliki označen z 2 = dolžina stranice na jamborju.
E = na sliki označen z 1 = torej dolžina stranice na bumu.
Površina iz formule je približno 25 - 30% celega jadra. Ta formula velja za regatne in potovalne jadrnice, ter samo za glavno jadro. Sprednje jadro raje pospravi razen, če gre za nevihtno jadro. V nobenem primeru pa ne poskušaj staro prednje jadro preurediti v nevihtno jadro, saj ga boš strgal.
Kdaj?
Gre za izkušnje, izpravnost barke in želeno udobje, vsekakor predno se nevihta popolnoma razvije. Za orientacijo: na Elan 340, 10m dolžine, jadra skrajšaj pri Beaufort 5.
0.175 x P (mainsail luff) x E (mainsail foot)
P = na sliki označen z 2 = dolžina stranice na jamborju.
E = na sliki označen z 1 = torej dolžina stranice na bumu.
Površina iz formule je približno 25 - 30% celega jadra. Ta formula velja za regatne in potovalne jadrnice, ter samo za glavno jadro. Sprednje jadro raje pospravi razen, če gre za nevihtno jadro. V nobenem primeru pa ne poskušaj staro prednje jadro preurediti v nevihtno jadro, saj ga boš strgal.
Kdaj?
Gre za izkušnje, izpravnost barke in želeno udobje, vsekakor predno se nevihta popolnoma razvije. Za orientacijo: na Elan 340, 10m dolžine, jadra skrajšaj pri Beaufort 5.
Jaz krajšam jadra takrat, ko pri polnih jadrih ne dosegam več optimalne hitrosti in ko me začne preveč podirat.
V tem primeru potegnem glavno jadro postopoma v boom, na ta način s tem ugotovim, za koliko ga je potrebno skrajšat.
Vendar sem ugotovil, da pri 15 Kts lahko še krasno jadran, medtem, ko moram pri 18 Kts začeti razmišljat, ali naj ga skrajšam ali ne. Vse zavisi (poleg naštetih stranic jamborja in booma) od dolžine in teže barke, jadralnih lastnosti ter sposobnosti krmarja. In seveda, s kakšno barvo je pobarvan jambor
Izkušnje delajo svoje
V tem primeru potegnem glavno jadro postopoma v boom, na ta način s tem ugotovim, za koliko ga je potrebno skrajšat.
Vendar sem ugotovil, da pri 15 Kts lahko še krasno jadran, medtem, ko moram pri 18 Kts začeti razmišljat, ali naj ga skrajšam ali ne. Vse zavisi (poleg naštetih stranic jamborja in booma) od dolžine in teže barke, jadralnih lastnosti ter sposobnosti krmarja. In seveda, s kakšno barvo je pobarvan jambor
Izkušnje delajo svoje
"Dobrega štromarja zruka samo slab šnops":)
Odvisno tudi od kota jadranja glede na veter. Pri manjšem kotu skrajšam prej kot pri večjem. Je pa tudi res, da ko greš z vetrom nimaš pravega občutka za sile, ker barka ni nagnjena in ti ne piha okoli glave, potem pa kar naenkrat raaassskkkk in pade jambor.
Glasujem za "10 min pred tem ko pomisliš, da bi bilo potrebno skrajšati".
V tvojem primeru, ko si pričakoval nevihto, jaz skrajšam že takoj in ne čakam koliko bo pihalo. Lažje je dodati kot odvzeti! V neurju pa vozel gor ali dol, važno je da je barka kolikor toliko vodljiva in riziko za poškodbe opreme čimmanjši. Nevihta gre v pol ure mimo in če si prej pametno odprl jadra je dogodek predvsem manj stresen ali celo prijetno doživetje.
Glasujem za "10 min pred tem ko pomisliš, da bi bilo potrebno skrajšati".
V tvojem primeru, ko si pričakoval nevihto, jaz skrajšam že takoj in ne čakam koliko bo pihalo. Lažje je dodati kot odvzeti! V neurju pa vozel gor ali dol, važno je da je barka kolikor toliko vodljiva in riziko za poškodbe opreme čimmanjši. Nevihta gre v pol ure mimo in če si prej pametno odprl jadra je dogodek predvsem manj stresen ali celo prijetno doživetje.
Na samo nevihtico sem se pripravil, ženski del posadke sem poslal v podpalubje, Genovo in gl. jadro pospravil (tudi zaradi tega, da niso brezveze mokra jadra) in pripravil viharno jadro (samo v kabini, da je pri roki). Ker nisem pričakoval kakšne hujše zadeve nisem kompliciral in sem kar na motor mahnil direktno proti nevihti. Po prvem pišu, se je zadeva po pričakovanjih čisto umirila (brez vetra), ulivalo pa je kot iz škafa.
Jožko, se pa pozna barva jambora zdaj ko je na novo pobarvan gre prec dva vozla manj ahh pri tistih 30 se ne sekiram kaj dosti
Jožko, se pa pozna barva jambora
zdaj ko je na novo pobarvan gre prec dva vozla manj ahh pri tistih 30 se ne sekiram kaj dosti Veter v laseh, travarca v zobeh
Pred parimi leti ko sem razmisljal da bi bil cas da tudi jast postanem fenci in da postanem kapitan... sem kupil malo jadrnico (SILBA 6.20) z katero sem naredil kar nekaj NM. ko sem se odpravil po hrvaskih otokih sem spoznal dosti "ZE ZELOOO DOBRIH KAPETANOV'' kateri so me zastrasili 100 na uro... (primer: da je grcija nevarna ker ima 40m velike alge.. da ni pitne vode..da nikjer ne prime sidro..da morem imeti storm sail..itd itd..) NO.. kakor so se nabirale NM in z njimi moje iskusne sem spoznal da je jadrnica dosti bolj komplicirana in zahtenva in da moras biti VSAJ penzioner (da imas prosti cas) SEM SE ODLOCIL DA KUPIM NEKAJ HITREJSEGA... >> da se navezem z temo vam povem da sem ob novem nakupu tudi nehal razmislati kdaj moram krajsati jadra 
Malce zanimivega branja za jadralce žal v Hrvaškem jeziku.
KAKO V NEVIHTI
Postoje razne narodne izreke koje govore kako se na moru treba ponašati kad nas zahvati nevera. Kad se govori o neverama, premda smo među posljednjima koji bi odbacili stoljetno iskustvo pomoraca, sada je trenutak reći da su se vremena promijenila i da neka iskustva više nisu primjenljiva na suvremena plovila. Mnogi će reći da se i vrijeme promijenilo, da su ljeta vrućija a nevere jače. Kako bilo, nama je svejedno, jer ploviti se mora.
Važna činjenica: meteorologija je dostigla zavidan stupanj točnosti. Ukoliko redovito pratimo vremensku prognozu nevera nas ne može iznenaditi. Znakovi nailaska nevere također su dobro vidljivi. Visoki oblaci (cumulusi) rastu u još više (cumulonimbuse), a kada se njihov najviši sloj počinje rastezati u oblik koji sliči nakovnju, možemo biti sigurni da će se iz tog oblaka na more sjuriti nevera ( neki taj nakovanj uspoređuju i sa sijedom bradom starca).
Prije nailaska prvog naleta kiše i vjetra, na moru najčešće zavlada utihnina. Ta utihnina donosi jaku sparinu, jer ovdje govorimo prvenstveno o ljetnim neverama.. Prije udara vjetra kojeg je razlog nevera, obično zapuše prema centru oluje lagani vjetrić suprotnog smjera, najčešće dolazeći s kopna, donoseći nam miris borove šume. Ili jagoda, ako vjetar prelazi preko farme tog šumskog voća.
Može se reći da se većina nevera sastoji iz tri dijela. Snažnog početka, zatim jake kiše i perioda kad nas nevera napušta.
Sve to ne događa se odjednom, a kako su nevere najčešće u poslijepodnevnim satima, u predvečerje, samo jedan pogled prema zapadu dovoljan je da se predvidi njezin dolazak. Osim toga poznato je da su nevere česte u drugoj polovici kolovoza, i da je blagdan Vele Gospe dan kojeg stari pamte kao početak razdoblja nevera.
Ono najvažnije: nevera je sastavni dio plovidbe i od nje ne treba bježati. Uostalom, brzina kojom putuje govori da joj ne možete pobjeći.
Današnja su plovila takve konstrukcije da nas jadranska nevera, koja najčešće traje dvadesetak minuta ili pola sata, ne može ugroziti. Jasno, osim u slučaju kad učinimo teške pogreške.
Moguća greška: isplovili smo a nismo slušali vremensku prognozu.
Ukoliko smo u nekoj marini, ili na sigurnom vezu, sidru, a prognoza je nevera, bolje je pričekati da ona prođe i nakon toga vidjeti što je s vremenom.
Odlučimo li ostati, treba dobro provjeriti da li je uvala u kojoj smo usidreni sigurno zaklonište od nevere. U pravilu su nesigurna sidrišta ona koja su otvorena prema zapadu. U tom slučaju premda je to uobičajeno, nemojte bacati još jedno sidro. Bilo kakva sumnja u sigurnost mjesta na kojem ste usidreni mora vas natjerati na isplovljavanje. Zapitajte se što je slijedeći korak, ukoliko se odlučite na bacanje još jednog sidra? Treće sidro? Ne, sljedeći korak je napuštanje broda. I onda u strahu s kopna gledati što će se s brodom dogoditi.
Ukoliko ste brod poput koze vezali za neko podeblje drvo (što je postala nekakva moda ) odmah se odvežite. Iskusni će biti usidreni jednim sidrom. Istina, treba provjeriti da li ga možete bez problema podići, ili pripremite oštar nož.. Jasno, mnogi na brodovima imaju umjesto sidrenog konopa samo lanac. Misle da je to isgurnije. Ali, sigurnije je kad nešto možete prerezati i riješiti ga se nego zbog nemogućnosti podizanja sidra ostati zarobljen na mjestu gdje ne biste smjeli biti. Jedno je sigurno, morate biti spremni isploviti.
Druga greška: ne vraćajte se prema kopnu. Ako smo već isplovili uvjereni da nam nevera ništa ne može, i nakon nekog vremena ugledali nebo kako se zacrnilo i sve do mora spustilo - bez obzira koliko se sada uplašili - nemojmo se sada svim silama pokušati dokopati kopna Ploviti treba što dalje od kopna, otoka, jer u neveri jedina nam je opasnost kopno. Ukoliko se u strahu okrenemo i svom se snagom motora zaletimo prema kopnu, najčešće se događa da nas prvi, najžešći udar vjetra dohvati neposredno prije ulaza u ciljano zaklonište. A kako nećemo biti sami, jer mnogi će pokušati pobjeći (prije svih, motorni brodovi uzdajući se u brzinu i snagu svojih motora)...svašta se može dogiditi. Tu se ne treba ispričavati neiskustvom, jer mnogo više iskustva treba za manevriranje brodom u tako nastaloj gužvi. Mnogi će pokušati negdje pristati (najčešće bilo gdje), i zato je daleko sigurnije ostati na otvorenom moru.
Zoran je primjer što se događa u blizini ACI marine Piškera kad svima postane jasno da dolazi nevera. Oni neiskusniji jure u zaklonište marine, a osni iskusniji odlaze prema otvorenom moru. Uz to moraju slušati upozorenja neiskusnih, čude se, kamo idu, jer jasno je da dolazi oluja!
Treći na primjer: ako smo ipak poslušali naš savjet i ostali na moru, oni na jedrilicama moraju podići jedro. Stari su govorili da se jedra u neveri moraju spustiti, ali oni su imali drugačiju snast, drugačija jedra. Savjetujemo vam podići dio glavnog jedra, prvi ili drugi krat, i tako pripremljeni dočekati prve nalete vjetra.
Četvrto upozorenje kako ne bi učinili grešku: ne palite motor!
Sve navedene greške čine se iz straha. Strah je, kao i nevera, sastavni dio plovidbe i ne treba ga se sramiti. Iskusnijima je strah samo upozorenje da se nešto mora učiniti. A jednino što se mora učiniti je pripremiti brod za neveru.
Dakle, prvo podižemo jedro. Glavno, ili ako nam je namjera ploviti u pravcu kretanja nevere, olujni flok (zato se i zove olujni). Na jedru treba provjeriti letvice i zategnuti onaj tanki konopčić kojim se regulira nategnutost zadnjeg poruba jedra. Letvice (ili šteke) provjeravamo zato da nam ne ispadnu. Bez letvica zadnji porub jedra nećemo moći dovoljno kontrolirati. Laprdati će, kako se kaže.
Mnogi će reći kako ne podižu jedra jer ih ne žele rasparati. Ukoliko su jedra ovako namještena, vjetar ih neće rasparati. Jedra pucaju kad nekontrolirano klaparaju, a silina vjetra ih neće poderati ukoliko je dobro namješten prvi ili drugi krak. Kako danas većina nautičara koristi roll jedra, važno je zategnuti zadnji porub.
Svakako treba zatvoriti sve ventile koji sprečavaju ulazak vode u brod. Neki brodovi imaju s tim više problema, neki manje, ali važno je sve ventile zatvoriti.
Stvari koje se nalaze na palubi treba pričvrstiti, a u unutrašnjosti kabine sve poslagati na svoje mjesto. Ukoliko na brodu ima djece, njih treba posjesti u kabinu s nekim od starijih.
Oni koji ostaju na palubi pripremljeni za borbu na život i smrt (šalimo se) moraju se vezati. Nije dobro hrabriti se dugim gutljajima žestokog pića, jer na strah se valja priviknuti. Uostalom, budite uvjereni, nevera nema ništa prtiv vas, mnogo je opasnije proživjeti dan u bilo kojem gradu.
Prije nailaska nevere dobro je zapamtiti kurs na kompasu koji nam jamči plovidbu podalje od kopna. Može se dogoditi da padne tako jak pljusak koji nam onemogućava vidjeti bilo što oko broda, zato je dovoljno pogledavati na kompas i držati se zapamćenog kursa.
Kada naleti prvi udar - jedrite! U vjetar, u neveru! I sami će te se iznenaditi kad shvatite da tako priprmljena jedrilica sama nalazi put kroz valove i vjetar. Nećete biti brzi, ali biti će te na sigurnome.
Ne pomišljajte na nekakva zatezna sidra, na konope što bi vam trebali stabilizirati brod. Samo će te se u njih zapetljati.To je za oceane i za mnogo iskusnije.
P.S. Dakle, ovdje napisao sadrži neke osnovne principe kojih se ja pridržavam u slučaju nevere. Jasno, ne tvrdim da su ti principi jedini i nepromjenjivi.
KAKO V NEVIHTI
Postoje razne narodne izreke koje govore kako se na moru treba ponašati kad nas zahvati nevera. Kad se govori o neverama, premda smo među posljednjima koji bi odbacili stoljetno iskustvo pomoraca, sada je trenutak reći da su se vremena promijenila i da neka iskustva više nisu primjenljiva na suvremena plovila. Mnogi će reći da se i vrijeme promijenilo, da su ljeta vrućija a nevere jače. Kako bilo, nama je svejedno, jer ploviti se mora.
Važna činjenica: meteorologija je dostigla zavidan stupanj točnosti. Ukoliko redovito pratimo vremensku prognozu nevera nas ne može iznenaditi. Znakovi nailaska nevere također su dobro vidljivi. Visoki oblaci (cumulusi) rastu u još više (cumulonimbuse), a kada se njihov najviši sloj počinje rastezati u oblik koji sliči nakovnju, možemo biti sigurni da će se iz tog oblaka na more sjuriti nevera ( neki taj nakovanj uspoređuju i sa sijedom bradom starca).
Prije nailaska prvog naleta kiše i vjetra, na moru najčešće zavlada utihnina. Ta utihnina donosi jaku sparinu, jer ovdje govorimo prvenstveno o ljetnim neverama.. Prije udara vjetra kojeg je razlog nevera, obično zapuše prema centru oluje lagani vjetrić suprotnog smjera, najčešće dolazeći s kopna, donoseći nam miris borove šume. Ili jagoda, ako vjetar prelazi preko farme tog šumskog voća.
Može se reći da se većina nevera sastoji iz tri dijela. Snažnog početka, zatim jake kiše i perioda kad nas nevera napušta.
Sve to ne događa se odjednom, a kako su nevere najčešće u poslijepodnevnim satima, u predvečerje, samo jedan pogled prema zapadu dovoljan je da se predvidi njezin dolazak. Osim toga poznato je da su nevere česte u drugoj polovici kolovoza, i da je blagdan Vele Gospe dan kojeg stari pamte kao početak razdoblja nevera.
Ono najvažnije: nevera je sastavni dio plovidbe i od nje ne treba bježati. Uostalom, brzina kojom putuje govori da joj ne možete pobjeći.
Današnja su plovila takve konstrukcije da nas jadranska nevera, koja najčešće traje dvadesetak minuta ili pola sata, ne može ugroziti. Jasno, osim u slučaju kad učinimo teške pogreške.
Moguća greška: isplovili smo a nismo slušali vremensku prognozu.
Ukoliko smo u nekoj marini, ili na sigurnom vezu, sidru, a prognoza je nevera, bolje je pričekati da ona prođe i nakon toga vidjeti što je s vremenom.
Odlučimo li ostati, treba dobro provjeriti da li je uvala u kojoj smo usidreni sigurno zaklonište od nevere. U pravilu su nesigurna sidrišta ona koja su otvorena prema zapadu. U tom slučaju premda je to uobičajeno, nemojte bacati još jedno sidro. Bilo kakva sumnja u sigurnost mjesta na kojem ste usidreni mora vas natjerati na isplovljavanje. Zapitajte se što je slijedeći korak, ukoliko se odlučite na bacanje još jednog sidra? Treće sidro? Ne, sljedeći korak je napuštanje broda. I onda u strahu s kopna gledati što će se s brodom dogoditi.
Ukoliko ste brod poput koze vezali za neko podeblje drvo (što je postala nekakva moda ) odmah se odvežite. Iskusni će biti usidreni jednim sidrom. Istina, treba provjeriti da li ga možete bez problema podići, ili pripremite oštar nož.. Jasno, mnogi na brodovima imaju umjesto sidrenog konopa samo lanac. Misle da je to isgurnije. Ali, sigurnije je kad nešto možete prerezati i riješiti ga se nego zbog nemogućnosti podizanja sidra ostati zarobljen na mjestu gdje ne biste smjeli biti. Jedno je sigurno, morate biti spremni isploviti.
Druga greška: ne vraćajte se prema kopnu. Ako smo već isplovili uvjereni da nam nevera ništa ne može, i nakon nekog vremena ugledali nebo kako se zacrnilo i sve do mora spustilo - bez obzira koliko se sada uplašili - nemojmo se sada svim silama pokušati dokopati kopna Ploviti treba što dalje od kopna, otoka, jer u neveri jedina nam je opasnost kopno. Ukoliko se u strahu okrenemo i svom se snagom motora zaletimo prema kopnu, najčešće se događa da nas prvi, najžešći udar vjetra dohvati neposredno prije ulaza u ciljano zaklonište. A kako nećemo biti sami, jer mnogi će pokušati pobjeći (prije svih, motorni brodovi uzdajući se u brzinu i snagu svojih motora)...svašta se može dogiditi. Tu se ne treba ispričavati neiskustvom, jer mnogo više iskustva treba za manevriranje brodom u tako nastaloj gužvi. Mnogi će pokušati negdje pristati (najčešće bilo gdje), i zato je daleko sigurnije ostati na otvorenom moru.
Zoran je primjer što se događa u blizini ACI marine Piškera kad svima postane jasno da dolazi nevera. Oni neiskusniji jure u zaklonište marine, a osni iskusniji odlaze prema otvorenom moru. Uz to moraju slušati upozorenja neiskusnih, čude se, kamo idu, jer jasno je da dolazi oluja!
Treći na primjer: ako smo ipak poslušali naš savjet i ostali na moru, oni na jedrilicama moraju podići jedro. Stari su govorili da se jedra u neveri moraju spustiti, ali oni su imali drugačiju snast, drugačija jedra. Savjetujemo vam podići dio glavnog jedra, prvi ili drugi krat, i tako pripremljeni dočekati prve nalete vjetra.
Četvrto upozorenje kako ne bi učinili grešku: ne palite motor!
Sve navedene greške čine se iz straha. Strah je, kao i nevera, sastavni dio plovidbe i ne treba ga se sramiti. Iskusnijima je strah samo upozorenje da se nešto mora učiniti. A jednino što se mora učiniti je pripremiti brod za neveru.
Dakle, prvo podižemo jedro. Glavno, ili ako nam je namjera ploviti u pravcu kretanja nevere, olujni flok (zato se i zove olujni). Na jedru treba provjeriti letvice i zategnuti onaj tanki konopčić kojim se regulira nategnutost zadnjeg poruba jedra. Letvice (ili šteke) provjeravamo zato da nam ne ispadnu. Bez letvica zadnji porub jedra nećemo moći dovoljno kontrolirati. Laprdati će, kako se kaže.
Mnogi će reći kako ne podižu jedra jer ih ne žele rasparati. Ukoliko su jedra ovako namještena, vjetar ih neće rasparati. Jedra pucaju kad nekontrolirano klaparaju, a silina vjetra ih neće poderati ukoliko je dobro namješten prvi ili drugi krak. Kako danas većina nautičara koristi roll jedra, važno je zategnuti zadnji porub.
Svakako treba zatvoriti sve ventile koji sprečavaju ulazak vode u brod. Neki brodovi imaju s tim više problema, neki manje, ali važno je sve ventile zatvoriti.
Stvari koje se nalaze na palubi treba pričvrstiti, a u unutrašnjosti kabine sve poslagati na svoje mjesto. Ukoliko na brodu ima djece, njih treba posjesti u kabinu s nekim od starijih.
Oni koji ostaju na palubi pripremljeni za borbu na život i smrt (šalimo se) moraju se vezati. Nije dobro hrabriti se dugim gutljajima žestokog pića, jer na strah se valja priviknuti. Uostalom, budite uvjereni, nevera nema ništa prtiv vas, mnogo je opasnije proživjeti dan u bilo kojem gradu.
Prije nailaska nevere dobro je zapamtiti kurs na kompasu koji nam jamči plovidbu podalje od kopna. Može se dogoditi da padne tako jak pljusak koji nam onemogućava vidjeti bilo što oko broda, zato je dovoljno pogledavati na kompas i držati se zapamćenog kursa.
Kada naleti prvi udar - jedrite! U vjetar, u neveru! I sami će te se iznenaditi kad shvatite da tako priprmljena jedrilica sama nalazi put kroz valove i vjetar. Nećete biti brzi, ali biti će te na sigurnome.
Ne pomišljajte na nekakva zatezna sidra, na konope što bi vam trebali stabilizirati brod. Samo će te se u njih zapetljati.To je za oceane i za mnogo iskusnije.
P.S. Dakle, ovdje napisao sadrži neke osnovne principe kojih se ja pridržavam u slučaju nevere. Jasno, ne tvrdim da su ti principi jedini i nepromjenjivi.
right or wrong I am still the captain !
Kdo je na strani
Po forumu brska: 0 registriranih uporabnikov in 4 gosti